nedjelja, 30. kolovoza 2015.

MAGNEZIJ

                Dnevne potrebe za magnezijem kod odraslog čovjeka iznose između 300-400 mg i iako magnezija u prirodnoj ima u namirnicama koje čovjek koristi,  sve ga je manje zbog đubrenja hemijskim jedinjenjima koja sadrže kalij.

                
               Među posljedice nedostatka magnezija spadaju također i: prekomjerna upotreba alkohola, propadanje bubrega, prekomjerno korištenje masnih namirnica, stres. Pokazatelji nedostatka magnezija mogu biti: nagla vrtoglavica, porast opadanja kose, bolovi u glavi, lomljenje noktiju, kvarenje i lomljenje zuba, znojenje noću, problemi sa srcem, klonulost.


                 Namirnice koje su najbogatije magnezijem su (u 100 gr):

  • stabiljka peršuna - 291 mg
  • kakao - 420 mg
  • orasi - 130-190 mg
  • buranija - 169 mg
  • soja  - 250 mg
  • jabuka s korom - 103 mg
  • sjemenke dinje - 520 mg



               



                                                        





                                  

KALCIJ

        Iznimno je važna funkcija kalcija u trudnoći. Potrebna je bebi radi formiranja kostiju i noktiju, ali i trudnici radi očuvanja količine istog u njenom organizmu. U slučaju da ne unosi dovoljnu količinu kalcija, beba ga za sebe crpi iz njenog organizma. Nedostatak kalcija u kostima izaziva rahitis. Ion kalcijuma nalazi se i u krvi i ubrzava zgrušavanje krvi u dodiru sa vazduhom.



              Kalcij je zastupljen u čovjekovom organizmu između 1,4 i 1,66 % što pretstavlja preko 1kilogram. Kalcij ima veliku ulogu u ljudskom organizmu:
  • udio u zgrušavanju krvi
  • provođenje bioelektričnih impulsa
  • aktivator enzima
  • udio u proizvodnji hormona
  • udio u grčenju mišića
Nivo kalcija u krvi zavisi od:
  • količine kalcijuma u namirnicama
  • količine kalcijuma koja se unosi ishranom
  • stepene izbacivanja kalcijuma sa mokraćom               


 Namirnice bogate kalcijem:
Meso i jaja 
Mlijeko i mliječni proizvodi  
 
Žitarice, grahorice, tjestenine  
 
Slastice, keksi i sladoledi  
 
 
 
Ribe i morski plodovi 

C-VITAMIN

          Tijelo se u trudnoći navikava na razne promjene. Od prvog dana trudnoće tijelo se počinje privikavati na nešto novo za što ne zna šta je. Povećeva se broj leukocita u krvi, jer se tijelo sprema za odbranu od mogućeg napada. Tako tijelo trudnice gleda na njenu trudnoću.

         
          Leukociti ili bijela krvna zrnca su krvne stanice imunološkog sistema čija je osnovna uloga zaštita organizma od mikroorganizama (virusa, parazita, bakterija i gljivica) te stranih tijela koji prijeđu prirodne barijere sluzokože i kože. Postoji pet osnovnih vrsta leukocita koji se razlikuju prema izgledu, zastupljenosti, mjestu nastanka i funkciji. Životni vijek leukocita je u prosjeku 3 do 5 dana, a nastaju u koštanoj srži, limfnim čvorovima i prsnoj žlijezdi. Promjer im se kreće od 8 do 12 mikrometara, a njihov je broj od 4 do 9x109 u litri krvi. Njihov broj može varirati tokom različitih fizioloških uvjeta i starenjem.


        Trudnica ne može ništa učiniti da promijeni njihov rast i vrati ih na normalu, jer je za tijelo trudnoća strani pojam i ono se tako brani od svega stranog. Preporučujem što veći unos c-vitamina u organizam tokom trudnoće, a pogotovo na početku. Tako ćete pomoći svom organizmu da se navikne na trenutno stanje. 


          C-vitamin ili askorbinska kiselina je vitamin topiv u vodi, a prisutan je u svježem voću i povrću. On je jedan od najispitanijih i najviše opisanih vitamina i prvi sintetski dobiveni vitamin. Sudjeluje kao reducens u brojnim biološkim procesima. Važan je za sintezu kolagana i karnitina te za metabolizam masnih kiselina. Najjači je antioksidans među vitaminima topivim u vodi. C-vitamin je inače poznat po skorbutu, bolesti koja nastaje zbog njegovog nedostatka.


         Da ne bi došlo do manjka c-vitamina u organizmu potrebno je ga je unositi,  ali ne pretjerivati. Pretežno svi volimo limunadu, a ako je ljeto još je bolje i za rashlađenje. Preporučujem sljedeći recept za limunadu ili sok pun c-vitamina koji mogu piti i ostali, naravno :

                                         2 limuna
                                         1 narandža
                                         1/2 grejpa
          priprema:
                           Iscijediti dva limuna i sok preliti u bokal, zatim iscijediti narandžu i dodati je limunu u bokal, pa iscijediti grejp i sve to izmiješati. Po želji pošećeriti. Moja preporuka za trudnice je da ne šećere puno, nego samo malo zbog rizika od tzv. trudničkog šećera. Kasnije se naviknu jesti i piti kiselo i gorko.




                                                 

FOLNA KISELINA

          Folna kiselina je jedan od ključnih faktora za razvoj fetusa. Doktori je preporučuju od prvog dana svim trudnicama. Dostupna je u obliku tablete i sirupa. Jedna tableta ili jedna kašičica sirupa sadrži potrebnu jednodnevnu dozu folne kiseline. Naravno, to nije njen jedini izvor. Također je možemo naći i u prirodi. Ima je u voću, poput limuna, narandže, zatim u medu, orasima, zelenom povrću, kvascu, ali i u jetri i bubrezima. U prirodi dolazi u obliku poliglutamata. Preporučene dnevne količine (RDA) za odrasle iznose 150 - 200 μg folata.


           Folna kiselina ili vitamin B9 član je vitamina B-kompleksa. Važna je za sintezu DNK i konverziju nekih aminokiselina. Nedostatak može dovesti do anemije. Folna kiselina je zapravo pteroilglutaminska kiselina koja sadrži tri komponente: 2-amino-4-hidroksipteridinske jezgre, p-aminobenzojeve kiseline i glutaminske kiseline. To je narandžastožuti kristalni prašak teško topiv u vodi i organskim otapalima. Hidrolizira se pod uticajem kiselina, a razgrađuje pod uticajem UV-zračenja, oksidansa i reducensa. 


            Manjak folne kiseline remeti sintezu DNA što usporava diobu i sazrijevanje stanica koje tako postaju megaloblasti. Te promjene postoje u svim stanicama, ali su uočljivije na onima koje se brzo dijele (hematopoetičke stanice i epitelne stanice probavnog sustava), zbog čega nastaje poremećaj funkcije probavnog stustava i megaloblastična anemija.



                                                     

PRVI KORACI

             Kada sam uradila test za trudnoću i saznala da sam u drugom stanju, mojoj sreći nije bilo kraja. Znati da u sebi nosiš novi život i da ćeš se ti o njemu brinuti za nekoliko mjeseci je najveća sreća koju sam imala u životu.


            Nisam imala mučnine ni nesvjestice tokom trudnoće. Mogla sam jesti sve, a trudila sam se najviše da jedem zdravu hranu. Jela sam mnogo voća i povrća, također i mesa, ali ne premasno. Ništa pretjerano, sve u normalnim količinama i više puta dnevno. Shvatila sam ozbiljno svoju trudnoću i majčinstvo i željela sam da mi dijete bude zdravo. I, najvažnije, nisam jela za dvoje. Žene pretežno u trudnoći misle da to trebaju raditi. Dijete sebi uzima koliko mu je potrebno, a ne onoliko koliko majka može pojesti. U mom slučaju, fetus je sve zdrave sastojke kupio. 


              Jedino, u cijeloj trudnoći, sam imala problema s grčevima u rukama. Ali nije bilo toliko strašno. Uglavnom podnošljivo. Dobro sam se nosila s trudnoćom. Nisam bila pasivna, ali ni pretjerano aktivna - zlatna sredina.


               Svim trudnicama, ali i onima koje to planiraju postati preporučujem da dobro paze kako se ponašaju u trudnoći, šta jedu i koliko, jer sve to utječe na njihovu bebu. Ne preporučujem nikakvu dijetu, kakva god ona bila. Zdravlje djeteta je u pitanju i to mora biti prioritet svakoj majci. Nema potrebe da se plaši velikog broja kila koje će dobiti u trudnoći, jer će se moći vratiti na svoju kilažu ubrzo nakon poroda.


          Preporučujem jednostavne i lagane vježbe koje neće biti naporne za mamu, a ni naštetiti bebi. Također, treba poraditi na disanju. Vježbe disanja će biti potrebne pred kraj trudnoće, ali najviše pri porodu.


                Mame, sretno i hrabro na putu ostvarivanja najplemenitije borbe.




                                            
     Svaka djevojčica mašta o tome šta želi biti kada poraste. Igra se lutkama, barbikama s prijateljicama. One razmjenjuju ideje i maštarije. Svaka ima svoju viziju o svom odrastanju. Jedna bi da bude doktorica, druga učiteljica, treća pjevačica itd. One svoje planove prenose kroz igru i tako ispunjavaju svoje vrijeme u djetinjstvu. Svaka od njih u određenom trenutku svoga života poželi imati vlastito dijete. Nekoj to postane jedini cilj, a nekoj samo još jedan u nizu koje je sebi zacrtala.

         Jedog dana joj se ta želja počinje ostvarivati. Ostane u drugom stanju i počinje se pripremati za dan kad će se njeno dijete napokon roditi i javiti joj se plačem. Stomak joj raste iz dana u dan, samim tim i novi život u njemu koji će je jedog dana zvati mamom.

             Zašto smo toliko uzbuđene odlaskom na prvi ultrazvuk, gledajući prve snimke našeg fetusa? Zašto tepamo stomačiću? Zašto podjetinjimo kada saznamo da smo trudne? Kakve nam sve misli prolaze glavom tokom trudnoće? Koja nam je prva reakcija nakon što saznamo tu vijest?